bitno.net
Što slavimo svetkovinom Tijelova?
Blagdanom Tijelova želimo obnoviti svoju vjeru u osobu Isusa Krista, Bogočovjeka, koji je u određenom povijesnom času kao jedinorođeni Sin Božji postao povijesnom osobom.
Sveti Vid – iz Dioklecijanova sina izagnao zloduha, ali car ga je ipak pogubio
Prema predaji mučeništvo svetog Vida zbilo se na početku Dioklecijanova progonstva negdje oko 304. ili 305. godine.
Sveti Vid spada među one svece koje puk veoma štuje, ali i one o kojima malo povijesno zajamčeno znamo. Doduše, i oko njega se ovila legenda, kojoj povjesničari ne daju punu povijesnu vrijednost. Za njegovu povijesnu opstojanost najsigurnije je jamstvo štovanje, što se oko njegova lika rano razvilo. Kako svi životopisci spominju legendu, koja se uz njegov život i mučeništvo razvila, navest ćemo i mi.
Majka Božja od Kamenitih vrata
Budući da se slika Majke Božje čudom održala u vatrenoj stihiji koja je 31. svibnja 1731. poharala Gradec, pripisana joj je posebna moć
Današnjim blagdanom Crkva slavi Marijin pohod rođakinji Elizabeti kada ju je Elizabeta prepoznala kao majku Božju. Marija je tada izrekla veličanstveni hvalospjev “Veliča” kojim Crkva svagdano slavi Gospodina na Večernjoj. Na ovaj Marijin blagdan časti se Majka Božja od Kamenitih vrata u Zagrebu.
Sveti Leopold Mandić – “apostol ispovjedaonice” koji je život proveo slušajući i odrješujući grijehe
Sveti Leopold Mandić u svome bi "salonu uljudnosti" (kako su nazivali njegovu ispovjedaonicu zbog blaga i ljubazna načina s kojime je ovaj ponizni kapucin primao i pratio svoje pokajnike) sve primao s velikim poštovanjem: "Izvolite, gospodine, uđite!"- govorio bi Leopold, a ispovijed bi često zaključivao riječima: "Vratite se, bit ćemo prijatelji!"
Sveti Florijan – nebeski zaštitnik vatrogasaca
Sveti Florijan (250.-304.) kršćanski je svetac i mučenik. Slavi se kao zaštitnik Poljske, Linza i vatrogasaca.
Kao mladić pridružuje se rimskoj vojsci u kojoj zbog teškog rada i odlučnosti napreduje do mjesta časnika. Postavljen je na visoke dužnosti u Noricumu, jednoj od pokrajina Rimskog Carstva (danas dio Austrije).
Sedam stvari koje bi svaki katolik trebao znati o korizmi
Ušli smo u korizmeno vrijeme, a evo što bi svaki vjernik trebao znati o ovom milosnom razdoblju.
1. NAZIV
Naziv korizma dolazi od latinskog naziva quadragesima (četrdesetnica). Tako je prema latinskom nastalo i talijansko ime quaresima ili francusko carem. Engleski naziv lent upućuje na godišnje doba (lengthen – kad dan postaje duži).
Riječ korizma (četrdesetnica) prvi put spominje Euzebije Cezarejski (265.-340.).
Badnji dan
Badnjak. Dan obdaren sadržajima Neba i pokoljenja prije nas. U zraku lebdi neka tiha nazočnost koja otvara vrata u bogate običaje našeg naroda i u razumijevanje onoga što nam želi ispričati badnja noć.
Sve pripreme se slijevaju u badnju noć. U njoj se sve treba dogoditi. Sve se zbog nje sprema.
Sveta Lucija – navjestiteljica božićnog svjetla
Sveta Lucija od Sirakuze kršćanska je mučenica koja je zbog svoje vjere podnijela mučeništvo 303. godine. Zaštitnica je slijepih (tjelesno i duhovno), krojača i kovača.
Sveta Lucija od Sirakuze (284. – 303.) zbog svoje je vjere podnijela mučeništvo 303. godine.
Progonitelji kršćana mačem su joj odrubili glavu nakon dužeg mučenja. Kroz svu kršćansku povijest štuje se među kršćanima kao mnogostruka zaštitnica – slijepih (tjelesno i duhovno), ratara, lađara, staklara, krojača, tkalaca, pisara, vratara i kovača.
Svi sveti – velika svetkovina nebeske Crkve
"Vidjeh: evo velikog mnoštva, što ga nitko ne mogaše izbrojiti, iz svakoga naroda gdje stoji pred prijestoljem."
Danas, Crkva na putu, u životnoj borbi, slavi onu koja se nalazi već u trijumfu, u konačnoj nebeskoj slavi. Nemoguće da slavi svakog pojedinog u slavi, Crkva “jednom svetkovinom časti sve svete”. Njihovo je mnoštvo veliko, kako to svjedoči i sv. Ivan u svom Otkrivenju kad kaže: “Vidjeh: evo velikog mnoštva, što ga nitko ne mogaše izbrojiti, iz svakoga naroda gdje stoji pred prijestoljem.”