Kad se Pavao Butorac zapitao otkud toliko pustolova u Boki i Budvi, pronašao je tri uzroka. Prvi je život u raskalašenome razdoblju u kojemu su se tražili novac, naslov i žene pod svaku cijenu, ne nužno tim redom, drugi je dodir s bijelim svijetom uvjetovan pomorskom tradicijom, a treći sklonost preuveličavanju.
Ostatci ostataka nekad moćne i slavne Crvene Hrvatske
Budući da je srbijanski Zakon u kulturnome nasljeđu i dalje jedna od glavnih tema ovdašnjih medija i budući da se srbijansko Ministarstvo kulture i informiranja ponovno oglasilo (https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/aktuelno-kultura/3447324-ministar…), možda nije zgorega podsjetiti kako je pitanju pripadnosti dalmatinske (pa time i dubrovačke, ali i bokeljske i barske jer su Bar do 1571., a Boka do 1918.
Zahvaljujući Mariju Talajiću doznadoh kako je ove godine Matica srpska objavila Rječnik srpskoga jezika te nakon izdavanja pravopisa i normativne gramatike dovršila objavu temeljnih normativnih priručnika ijekavske inačice srpskoga jezika. Predsjednik Matice srpske Dragan Stanić pritom je izjavio da je „ijekavski štokavski prostor jedno plućno krilo srpskoga jezika“, da „svako sužavanje u pogledu osnovnoga poimanja cjeline srpskoga jezika vodi nas (Srbe, op. p.) katastrofalnim ishodima u budućnosti“ te da bi odustajanjem od ijekavice Srbi „pomogli interese vlastitih neprijatelja“.
U cijelosti vam prenosimo tekst dr. sc. Domagoja Vidovića.
U bazenima od Kantride i Gruža do Rija i Batumija
U cijelosti vam prenosimo tekst dr. sc. Domagoja Vidovića za Zupci Times:
Tri slova za velike muke po tumačenju