Osim vrhunskih umjetničkih programa, jedinstvenih koncepata, europskih svjetskih zvijezda klasične glazbe, KotorArt posebnu brigu posvećuje mladima. Ovogodišnji Festival, pored već najavljenih programa za mlade, organizira i koncert Omladinskog orkestra Zapadnog Balkana, zatim koncert mladog crnogorskog violončeliste Koste Popovića, kao i završne koncerte majstorskih radionica polaznika KotorArt akademije.
Pred brojnom publikom u Muzeju makedonske borbe za nezavisnost u Skoplju, autorsku večer je održao pjesnik, pisac i svestrani intelektualac Vladan Lalović. U okviru autorske večeri promovirana je i njegova trojezična knjiga haiku poezije „Plutajući svet“, koju je na makedonski i engleski jezik prevela prof. Daniela Šterjova.
Predstava „Iza Čehova”, u kojoj igraju studenti glume u klasi profesora Branislava Lečića, gostuje u kotorskom Kulturnom centru u ponedjeljak, 3. 6., s početkom u 20h.
Igraju: Ognjen Jović, kotoranke Lana Vukašinović i Kaja Banićević, Đorđe Pantović, Minja Petrović, Anđela Kuzmanović, Sara Jovanović, Jovana Georgijev, Nikola Todorović, Stefan Komatina, Dunja Antić, Novak Puletić, Jana Rokić, Katarina Rajković, Nikola Antonijević.
Festival mediteranskog teatra Purgatorije 2024., svečano će biti otvoren na Svjetski dan glazbe, 21. 6 ., u 21.30 h na tivatskoj Ljetnoj pozornici, izvođenjem mjuzikla „Zona Zamfirova”, u produkciji Pozorišta na Terazijama iz Beograda.
„Premijera ove predstave održana je 2012. godine i za kratko vrijeme je osvojila 15 nagrada. Na festivalu „Sterijino pozorje“ 2013. godine bila je apsolutni pobjednik osvojivši sedam priznanja, a iste godine na Festivalu komedije u Jagodini čak osam“.
Jučer je u Podgorici obilježen Dan državnosti Republike Hrvatske. Večer je počela intoniranjem hrvatske himne, crnogorske, kao i Europske unije. Među gostima, prijemu su nazočili i generalna konzulica Generalnog konzulata RH u Kotoru Jasminka Lončarević, zastupnik u Skupštini Crne Gore Adrijan Vuksanović, predsjednik HNV – a Zvonimir Deković, kao i brojni predstavnici političkog i javnog života.
Konstituiranje Hrvatskog sabora prije 34 godine je jedan od događaja koji budi ponos zbog ostvarenja višestoljetne čežnje, a radost jer upravo danas živimo san nebrojenih generacija Hrvatica i Hrvata koji su davali sebe na putu afirmiranja hrvatske državnosti. Hrvati radosno slave ovaj veliki državni blagdan zajedno i sa svojim prijateljima u Crnoj Gori i tako dodatno jačamo bliskost među nama.
Hrvatska slavi Dan državnosti - prije 34 godine, 30. svibnja 1990., konstituiran je prvi demokratski, višestranački Sabor i potvrđena njegova povijesna uloga u očuvanju hrvatske državnosti.
Posebno, svečarsko raspoloženje vladalo je tog 30. svibnja diljem Hrvatske, osobito na zagrebačkom Trgu svetog Marka.
Drage Hrvatice i Hrvati u Crnoj Gori,
upućujemo vam najsrdačnije čestitke povodom Dana državnosti Republike Hrvatske, s nadom, ali i obećanjem, da ćemo i ubuduće, zajedničkim snagama djelovati u najboljem interesu hrvatskoga naroda u Crnoj Gori, naše domovine Crne Gore i naše matične države - Republike Hrvatske!
Svim pripadnicima hrvatskoga naroda i hrvatskim državljanima u ime Generalnog konzulata i osobno srdačno čestitam Dan državnosti Republike Hrvatske!
Ovaj veliki državni blagdan podsjeća nas i ove godine na povijesnu važnost i ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti, koja je 30. svibnja 1990. okrunjena konstituiranjem njegova prvoga demokratskoga saziva, što je bio početak teškog, ali uspješnog puta u državnu neovisnost. Imamo se čime ponositi!
Neka nam stoga Dan državnosti bude dan radosnog narodnog zajedništva!
mr. sc. Jasminka Lončarević
U današnjoj emisiji Bokobrana ugostili smo Vidaka Božovića, građevinskog inženjera.
Kako je specijalizirao projektiranje, održavanje i izgradnju prometnica, Vidak nam je približio Tivat i njegove probleme s prometom, kao i nedostatak parkirališta. Također nam približava i pojašnjava činjenicu da bi obilaznica rasteretila promet, ali ne bi u potpunosti riješila sve probleme koje imamo u gradu, a vezane za spomenuti problem. U razgovoru smo također govorili i o gradskom bulevaru, ali i koje bi bilo rješenje bilo najbolje za Boku.