Skala radio

Slika koja je juče poslata iz Bijelog Polja nije u duhu međuvjerske tolerancije kojom se Crna Gora ponosi, kazala je za Skala radio Marija Vučinović, predsjednica Hrvatske građanske inicijative i ministarka bez portfelja u Vladi Crne Gore.

Podsjećamo, poglavar Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo koji je trebao da prisustvuje okruglom stolu o Nacrtu zakona o slobodi vjeroispovjesti je juče verbalno napadnut u Bijelom Polju, a policija spriječila i da fizički nasrnu na njega pristalice Srpske pravoslavne crkve.

U Kotoru u dobrotskom naselju Sv. Vrača postavljeni su prvi stubovi solarne javne rasvjete iz donacije kineske Vlade.

Izvođač ovog posla je kineska firma "China solar lighting", a podizvođač je kotorski “Spinel”doo.

Zadatak kotorske firme je da izrade temelje, postave stub sa solarnim panelom, svjetiljku i automatiku.

Do sada je izvedeno deset stubova, kazao je za Skala radio Žarko Klikovac, tehnički direktor firme “Spinel”, vjerujući kako je kazao da će svakog dana postavljati 10 do 15 stubova u zavisnosti od terena i udaljenosti od skladišta stubova.

Na osnovu informacija koje kotorski Institut za biologiju mora dobija od ribara i njihovog ulova, u Jadranskom moru pojavila se nova vrsta ribe i to žutousna barakuda ili sphyraena viridensis koja je atlantski migrant.

Ova vrsta je, kako je za Skala radio izjavio dr Aleksandar Joksimović, rođaka obične barakude za koju se do sada znalo jer je ona prirodni stanovnik Jadranskog mora, a ima je čak i u Boku Kotorskoj

“Svaka je loza  jednom ponikla, pa se vremenom razgranala i žilama učvrstila. Znanje i umjetnost napreduju tamo gdje ima mira i sloge”, poruke su  Stefana Mitrova Ljubiše, čijim posebnim zauzimanjem u Carevinskom vijeću kotorska Gimnazija je započela sa radom prvi put na narodnom jeziku, daleke 1865. godine, podsjetio je, na početku svečanosti povodom obilježavanja 150 godina ove škole direktor Božo Perović.
Njenim osnivanjem, još jednom je potvrđeno da je Kotor grad koji zaslužuje da bude centar učenosti, jer je već 1326. godine u Kotoru postojala Gradska javna škola.

Na poziv Dobrovoljnog vatrogasnog društva Kaštel Gomilica, iz istoimenog mjesta Splitsko dalmatinske županije i državne Uprave zaštite i spašavanja Republike Hrvatske, četiri vatrogasca kotorske Službe zaštite i spašavanja, od četvrtka 28. maja do nedjelje 31. maja učestvovaće na operativno tehničkom skupu vatrogasaca ronilaca.

Sa zvonima Katedrale bazilike sv. Tripuna u Kotoru, sinoć su zvonili glasovi.

Vivien Galletta, mezzosopranistice  i tenoriste Voljena Grbca uz  klavirsku pratnju prof. Vladimira Babina na koncertu priređenom u čast 450 godina od smrti Blažene Ozane Kotorke.

Sve je bilo blaženo, ali i nekako povišeno, svecima bliže.

"U Katedrali sinoć muzikom i glasom, a danas u hotelu “Vardar” Kotoru slikom, na promociji foto monografije pod nazivom “Kotor skriveni dragulj Mediterana”.

Hodao je na rukama, dubio na glavi, imao dva tri neba prepuna ptica, za najmlađe posebno, jer je i sam bio dijete ispred rediteljske kamere i iza nje, u čiji kadar je smještao pozorišne kotorske festivale i bio na samom rođenuju ove dječije fešte.

Čim se Bato krajem juna pojavi u Kotor, znak je da je sunce odskočilo i pokazalo koliko je sati.

Sa njima je brojio ure na svakoj pjaci i pjaceti, skalama, portunima, kaniželama, citadelom i tvrđavom, prirodnim pozornicama Kotora grada, dok im se ne zavrti šareni ringišpil u glavi.

U Bokokotorskom zalivu morska voda je najčistija na području  od Orahovca prema Perastu gdje nema većih naselja.

U ovom dijelu je mnogo manji pritisak sa kopna, a tu su i vrulje ili podvodni izvori slatke vode koji doprinose prirodnom čišćenju mora.

Takođe je morska voda u zalivu najčistija u dijelu Luštice preko puta Kumbora i područje zaliva oko Rosa.

Sve su to djelovi obale koji nijesu pregusto naseljeni, a čistoći mora doprinose morske struje, vjetrovi, talasi, objašnjava za Skala radio dr Aleksandar Joksimović iz kotorskog Instituta za biologiju mora.

Na ovu je zemlju došao da ostavi lepršav trag i da ostane, što bi Mika Antić rekao čudno budalast.

Simo Trebješanin, popularni crnogorski glumac, kada se sjeti nje “omah grešna mu misao”, kazao je stihovima iz pjesme “Ljubomora” Branka V. Radičevića, koji  su u muzičko petskom kolažu razgalili dušu, a kiši s neba iznad Tivta sinoć kazali da malo sačeka.

U vremenu kada se za poeziju nema vremena, a na zaboravljene note pjesama svih vremena, više, malo ko mari,

Trebješanin je sa gitarom na sceni galerije Buća pokazao i dokazao što najljekovitije na dušu pada.

Gradska biblioteka i čitaonica, koja radi u sklopu kotorskog Kulturnog centra “Nikola Đurković”, pokrenula je niz tematskih radionica na temu kulturne istorije Kotora, a jedna od njih bila je posvećana bokeljskom jeziku, to jest njegovom očuvanju.

O bogatstvu jezika, njegovoj sočnosti, muzikalnosti, romanizmima, akcentima i upotrebi arhaizama u svakodnevnom govoru ovdašnjih ljudi, učenicama IX3 razreda OŠ “Narodni heroj Savo Ilić” iz Dobrote, govorila je kotorska pjesnikinja Dubravka Jovanović.