Hrvatski je suvremeni slikar Edo Murtić u svetištu crkve svetog Eustahija u Dobroti izradio zidni mozaik s temom: »Hvala tebi Bože što sam bio na ovom svijetu« , s centralnim motivom Uzvišenja Svetog Križa.
Bokobran
Emisija Bokobran posvećena je umjetnosti Boke kotorske. Donosi širok spektar tema – razmatraju se primjeri iz povijesnih i stilskih razdoblja, zapažaju nove tendencije na umjetničkim izložbama, vode razgovori s umjetnicima te sa stručnjacima koji se bave istraživanjem i zaštitom umjetničke baštine Boke kotorske.
Bokobran se emitira srijedom u 13:00 sati, a reprizira istoga dana u 18:30 sati. Emisiju uređuje i vodi Marija Saičić, povjesničarka umjetnosti.
U ovome je Bokobranu gostovao dr.sc. Andrej Žmegač s Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu koji istražuje profanu arhitekturu, najvećim dijelom fortifikacijsku arhitekturu kako kontinentalne tako i jadranske Hrvatske.
Nastavak Bokobrana s uglednim istraživačem zadarske graditeljske baštine i stručnjakom za njezinu konzervaciju, zadarskim sveučilišnim profesorom dr. sc. Pavušom Vežićem, donosi zaključke o povezanostima Kotora i Zadra.
»Doživljavam i danas Boku kao prostor i kulturnu tradiciju povijesne Dalmacije.«
U ovom se Bokobranu može poslušati kako profesor emeritus Nikola Jakšić govori o tome koliko je izložbeni projekt »Zagovori svetog Tripuna: blago Kotorske biskupije« izvukao iz anonimnosti bokokotorsku povijesno-umjetničku građu.
»Ono što se može reći za umjetničko stvaranje na tlu Boke kotorske da je ono u cijelosti, ali zaista u cijelosti, integrirano, rekao bih s umjetničkim zbivanjem na Jadranu uopće i da je sva ta produkcija – jer ona je pretežito sakralna produkcija – povezana s onim što se događalo u katoličkom
Gost je emisije Bokobran slikar, crtač, grafičar i kipar Dimitrije Popović. Rođen je na Cetinju, a živi i stvara u Zagrebu.
Prvi Bokobran u 2017. godini donosi osvrt na neke značajne izložbene manifestacije održane posljednjih mjeseci u Zagrebu. Stoga je po svojemu sadržaju nešto drukčiji od uobičajenih.
Tema je Bokobrana likovni opus Antuna Šojata sa Prčanja (1911. – 1974.) Živeći i radeći u Zagrebu kao nastavnik najveći dio svoga radnog vijeka, ipak je uvijek rado dolazio u Boku kotorsku, na kraće ili dulje posjete. Boka je bila Šojatov neiscrpan izvor inspiracije.
Ovaj se Bokobran nastavlja na temu prethodnoga u kojemu je gostovao hrvatski povjesničar umjetnosti Ive Šimat Banov, i u kojemu je bilo riječi o kiparskim djelima 20. stoljeća koje su realizirali hrvatski kipari u Boki kotorskoj.
Pagination
- Previous page
- Page 18
- Next page