Državni zavod za zaštitu prirode (DZZP) izradio je prijedlog hrvatske ekološke mreže Natura 2000, što je dio europske mreže zaštićenih područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i staništa, a koji obuhvaća nešto manje od 30 posto hrvatskog teritorija.
"U mreži je po tom prijedlogu malo manje od 37 posto kontinentalnog dijela i oko 17 posto morskog dijela Hrvatske", izjavila je načelnica Odjela za ocjenu prihvatljivosti zahvata za prirodu u DZZP-u Ramona Topić i dodala da je prijedlog izrađen krajem prošle godine, nakon gotovo 10 godina prikupljanja podataka, u što su bile uključene sve znanstvene institucije te nevladine udruge.
U hrvatskom prijedlogu Natura 2000 su svi nacionalni parkovi (osam) i parkovi prirode (11) te većina posebnih rezervata i značajnih krajobraza, kao što su Sunjsko polje i Odransko polje, koja su nam važna zbog očuvanja ugroženih travnjaka ili ugroženih vrsta. U prijedlogu Natura 2000 su i morska područja, primjerice Lastovsko otočje kao park prirode, te Cres, Lošinj i viški akvatorij kao područja važna za dupine. U prijedlogu su i područja koja nisu zaštićena, kao primjerice Dinara, Mosor, Svilaja te Spačvanske šume kao najveći kompleks šuma hrasta lužnjaka u Europi.
Istaknula je kako je ekološka mreža Natura 2000 jedan od osnovnih mehanizama zaštite prirode u Europskoj uniji i predstavlja europsku mrežu područja važnih za očuvanje europskih ugroženih vrsta i stanišnih tipova. Objasnila je da su Natura 2000 područja, u skladu s praksom Europske unije, podijeljena na ona koja se određuju na temelju Direktive o zaštiti ptica te se kao posebna područja zaštite (tzv. SPA područja) uključuju u tu ekološku mrežu zbog očuvanja ptičjih vrsta. Drugi tip područja su ona koja se uključuju zbog očuvanja drugih taksonomskih skupina i stanišnih tipova na temelju Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore. I jedna i druga područja čine mrežu Natura 2000.
Na ukupno tridesetak posto teritorija Hrvatske izdvojena su područja za 240 vrsta i 74 stanišna tipa, a uvršteno je i 12 vrsta koje je Hrvatska predložila kao dopunu Direktivi o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore kako bi pokrila svoje posebnosti, a uglavnom su vezane uz krško područje koje je specifično u Europi.
"Dodali smo neke vrste riba vezane uz hrvatske krške rijeke te dva stanišna tipa - sedrene barijere koje su prepoznate kao svjetska posebnost, primjerice u nacionalnim parkovima Plitvička jezera i Krka, te jedan mediteranski vlažni tip travnjaka - orhidejski travnjak koji je u Hrvatskoj rasprostranjen po krškim poljima", rekla je Topić.
Kad se Hrvatska uspoređuje sa susjednim zemljama, može se reći da je u vrhu. Primjerice, rekla je, Slovenija ima trenutačno 35,5 posto državnog teritorija u mreži Natura 2000, a Bugarska trenutačno 34 posto.
"Mi smo u rangu s nerazvijenijim zemljama jer razvijene, zapadne zemlje ne mogu izdvojiti 30 ili 40 posto države budući da su kroz godine industrijskog razvoja uništile svoju prirodu i sada silni novac ulažu u revitalizaciju", rekla je.
DZZP je uputio prijedlog Natura 2000 Ministarstvu zaštite okoliša i prirode jer Hrvatska do dana pristupa Europskoj uniji mora donijeti uredbu o Natura 2000 kojom će se ta područja službeno proglasiti.
"Ovo je sada naš stručni prijedlog", istaknula je Topić, dodajući kako on u postupku donošenja uredbe najprije ide na usklađivanje s drugim mjerodavnim tijelima, a zatim će Vlada RH donijeti uredbu. "S danom pristupa Hrvatske u Europsku uniju prijedlog će se poslati Europskoj komisiji koja će ga valorizirati", rekla je Topić i dodala da će se vladina uredba, ovisno o rezultatima tog vrednovanja, možda i dopunjavati.
Ekološku mrežu Natura 2000 Hrvatska predlaže, proglašava i njome upravlja, a mi smo zaduženi i "za monitoring vrsta te za izvještavanje Europske komisije, dok Bruxelles valorizira je li to u skladu s njihovim kriterijima".
Svaka zemlja članica Europske unije ima svoju ekološku mrežu Natura 2000 i one se sjedinjuju. Europska komisija uvijek kod postupka vrednovanja gleda prekogranična područja. Primjerice - ako Slovenija u svojem prijedlogu ima Sutlu, i Hrvatska će je imati jer nije logično da pola rijeke bude u mreži, a pola ne bude, naglasila je Topić.
"Slično je i s planinskim područjima kojima se naslanjamo na Sloveniju. Na slovenskoj strani ta su područja važna za očuvanje velikih zvijeri, a u Hrvatskoj je to Gorski kotar", rekla je Topić i dodala da je to cjelovit kompleks te da zato Europska komisija ekološku mrežu Natura 2000 dijeli po biogeografskim regijama, a ne po državnim granicama.
"To su ekološke regije pa se tako i sagledava Natura 2000 jer većina vrsta ne poznaje državnu granicu, primjerice ris, medvjed, vuk", istaknula je Topić.