Na mjestu današnje Gospine crkve na Gospinom otoku u Solinu nalazila se manja građevina s predvorjem koja je izgorjela u proljeće 1875. godine. Još kao mladi klerik iz Vranjica don Frane Bulić provodio je vrijeme na Gospinom otoku pijući zdravu vodu iz netom obnovljenog Dioklecijanovog vodovoda. Promatrajući antičke i manje starohrvatske kapitele neposredno uz crkvu naslućivao je postojanje starijih i važnijih arheoloških ostataka ispod zemlje.
Tijekom godina provedenih u ulozi profesora i direktora solinskih iskopina don Frane je bio uvjeren da se na Gospinom otoku skrivaju grobnica hrvatskih kraljeva. Svoje pretpostavke temeljio je na zapisima Tome Arhiđakona i starom narodnom nazivu lokacije. Kada su Solinjani krajem 19. stoljeća odlučili graditi zvonik sjeverno uz samu crkvu i kad su kopajući temelje naišli na arheološke ostatke, don Frane ih je odlučno zaustavio: 'Stanite, Božji ljudi, nema tu mjesta zvoniku!'
Osobno je don Frane platio odštetu i premjestio zvona na drvenu konstrukciju kako bi oslobodio prostor za iskapanja. U kolovozu 1898. godine otkriveni su ostaci crkvene apside i atrija.
Don Lovre Katić se prisjeća: 'Dne 28. kolovoza okolo 11 sati iskaču prva slova, zatim druga i eto ime HELENA. Zabrujiše zvona crkve solinske, sleže se narod iz Solina. Ulak trči u Split, da javi nalazak. Ali iz grada ni žive duše. Šalje se brzojavna vijest Jugoslavenskoj Akademiji u Zagrebu, koja nad zgradom vješa svečano zastavu.'
Od skoro stotinu fragmenata, don Frane je strpljivo sastavio natpis na latinskom jeziku koji glasi:
'(in hoc) (t)UMULO Q(ui)ESCIT HELENA FAMO(sa) (quae fui)T UX(o)R MIHAELI REGI MATERQ(ue) STEFANI R(egis) (pacemque) (obt)ENUIT REGNI. VIII IDUS M(ensis) OCT(obris) (in pac)E HIC OR(dinata) FUIT AN(no) AB INCARNA(tione) (Domini) DCCCCLXXVI IND. IV CICL(o) L(un) V. (ep) XVII (ciclo sol) V LUN. V. (conc)URRENTE VI. ISTAQ(ue) VIVENS FU(it) REGN(i) MATER FUIT PUPILOR(um) TUTO(rque) VIDUAR(um) ICQUE ASPICIENS VIR ANIME DIC MISERERE DEUS.'
U hrvatskom prijevodu natpis glasi:
'U ovom grobu počiva glasovita Helena, koja je bila žena kralja Mihajla i majka kralja Stjepana. Vladala je kraljevstvom. Osmoga dana prije oktobarskih ida ovdje je u miru pokopana, 976. godine od utjelovljenja Gospodinova, indikcije četvrte, petoga mjesečevoga kruga, sedamnaeste epakte, petoga sunčevoga kruga koji se poklapa sa šestim. Ona, koja je za života bila kraljica, postade i majkom siročadi i zaštitnicom udovica. Čovječe, koji gledaš, reci: Bože, smiluj se njenoj duši.'
Smatra se da je Jelena potjecala iz zadarske patricijske obitelji Madijevaca. Bila je supruga kralja Mihaela Krešimira II.. Na Gospinom otoku imala je svoj dvor i posjede a crkvu svetog Stjepana (i Marije) u kojoj je pokopana osobno je sagradila. Nakon smrti kralja Tomislava i stabilne vladavine njegovih prvih nasljednika izbija sukob između braće Miroslava i Mihaela Krešimira II.. Uz Jeleninu pomoć Mihael je preuzeo vlast i obnovio državu. Njihov sin Stjepan Držislav uspješno nastavlja vladavinu te biva okrunjen za prvog kralja Dalmacije i Hrvatske te održava odlične odnose s Mletačkom republikom i Bizantom.
Pokrenuta je inicijativa da se glasoviti ostaci crkve, koju je izgradila kraljica Jelena, otkopaju i prezentiraju javnosti.
Izvor: Josip Matijević/Facebook