Quot capita, tot sententiae kaže latinska izreka.
Dolaskom na mjesto direktorice JU Muzej i galerija Tivat, komisija je sačinila zapisnik o zatečenom stanju, gdje fotografije Atrijuma i unutrašnjosti Kule ne prikazuju sliku muzeja, kakva treba da se vidi u javnosti, a pogotovo ne posjetioci muzeja.
„Turistička organizacija opštine Tivat poziva zainteresovane organizatore manifestacija da se prijave za sredstva za pokrivanje dijela troškova organizacije manifestacija, koje će se organizovati na području opštine Tivat. Sredstva planirana budžetom TO Tivat dodjeljuju se bespovratno na osnovu Zahtjeva za dodjelu sredstava za pokrivanje dijela troškova organizacije manifestacija i druge prateće dokumentacije, a mogu se dodijeliti isključivo za manifestacije koje se održavaju u 2023. godini.
Trinaesti siječanj je izabran za Dan hrvatskog naroda u Crnoj Gori, u spomen na dan kada su moći Sv. Tripuna 809. godine prenesene iz Carigrada u Kotor. Vijorenje zastave hrvatskog naroda uz crnogorsku, 13.1., predstavlja za hrvatski narod u Crnoj Gori prije svega ponos, dokaz zajedništva i opstojnosti hrvatskog naroda na ovim prostorima. Program proslave Dana hrvatskog naroda će se održati u petak, 13.1., a počet će svetom misom, u 10 sati, za domovinu i hrvatski narod u Crnoj Gori, u katedrali sv. Tripuna.
Jučer je u crkvi sv. Petra u Bogdašićima bilo posebno svečano, jer su nas svojim prisustvom razveselili i uzveličali svetu misu mandolinisti KUD -a Stjepan Radić iz Pridvorja ( Konavle). Oni su pjevali božićne pjesme pod svetom misom i na taj način lijepo i svečano zaokružili i završili liturgijsko božićno vrijeme. Na kraju svete mise, župnik Don Dražen Kraljić, zahvalio je gospodinu Iliji Janoviću koji je pozvao mandoliniste kao i njima i njihovom voditelju gospodinu Vlahu Muji, koji iznio i predstavio par povijesnih poveznica i događaja Bokelja i Konavljana.
Priča o Domu Jadranske straže u Tivtu, odnosno mjestu na kojem je izgrađen prvi a i dalje postoji centar kulturnih zbivanja u Tivtu.
Župan Nikola Dobroslavić za Dubrovački dnevnik komentirao je recentne događaje vezane uz spomen ploču na nekadašnjem logoru Morinj.
Predsjednik crnogorske vlade u tehničkom mandatu Dritan Abazović najavio je kako će sadašnju spomen-ploču u Morinju zamijeniti novom "na kojoj će činjenično biti navedeno tko je odgovoran za ratni zločin".
"Srpsko-crnogorska agresija na Hrvatsku, tako i na dubrovačko područje, sramotna je epizoda iz novije povijesti, u kojoj je sudjelovao veliki broj građana Crne Gore", jasno ističe Dobroslavić.
Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore upućuje najsrdačnije čestitke svima koji Badnji dan i Božić slave po julijanskom kalendaru.
Neka vas blagi dani zateknu u dobrom zdravlju te budu ispunjeni mirom, nadom i radošću!
Svim građanima i građankama Crne Gore koji nastupajuće blagdane proslavljaju po julijanskom kalendaru neka je nazdravlje Badnji dan te sretan i blagoslovljen Božić uz tradicionalnu ,, Mir Božiji, Hristos se rodi! "
Svim pravoslavnim vjernicima u Crnoj Gori Hrvatska građanska inicijativa želi sretan i blagoslovljen Božić. Neka blagdan Rođenja Isusa Krista donese razumijevanje i uvažavanje među svim građanima naše države, kako bi zajedno radili na prosperitetu i izgradnji društva. Božić je uvijek bio nadahnuće za dobro, ali i prilika za autentično nasljedovanje vrijednosti koje ova svetkovina predstavlja. U tom duhu, sa željom za duhovnim i tjelesnim zdravljem, kao i obiteljskom srećom, upućujemo najsrdačnije čestitke svim pravoslavcima u Crnoj Gori.
Danas katolici slave blagdan Sveta tri kralja, dan u kojem obnavljamo sjećanje na mudrace Melkiora, Gašpara i Baltazara, koji su se poklonili novorođenom Isusu i darovali ga zlatom - priznajući mu kraljevsko dostojanstvo, tamjanom - u slavu božanske mu naravi, i smirnom - jer su vjerovali da je to čovjek koji će umrijeti za ljudske grijehe.
Uklanjanje male scene iz Atrijuma kompleksa Buća-Luković otpočelo je 04.januara. Postavlja se pitanje ko, kad i uz čiju dozvolu je postavio drveno metalnu konstrukciju u Atrijumu – dijelu zaštićenog nepokretnog kulturnog dobra – kompleksa Buća-Luković?