U JU Muzej i galerija Tivat sinoć je otvorena izložba „sitna riba, VELIKO MORE“, koja kroz priču o sardeli i inćunu govori o životu uz Jadransko more, tradicionalnom ribarstvu, prirodnom i kulturnom nasljeđu Mediterana, ali i potrebi očuvanja morskog ekosistema.
Izložba je realizirana uz stručnu podršku Instituta za biologiju mora Crne Gore, uz sudjelovanje predstavnika ribarske zajednice i gostiju iz Italije. Postavka, koja je smještena u prizemlju galerijskog prostora i Etnografske zbirke, povezuje muzejske sadržaje sa suvremenim tehnologijama, među kojima je i VR prezentacija.
Direktorica JU Muzej i galerija Tivat Danijela Đukić kazala je da izložba polazi od konkretne teme, ali otvara širi prostor za razumijevanje odnosa čovjeka prema moru.
„Savremeni muzeji više nisu samo mjesta u kojima se predmeti prikupljaju, čuvaju i izlažu. Muzeji su živa mjesta susreta, učenja, dijaloga i razmjene iskustava“, istakla je Đukić.
Ona je naglasila da se kroz ovakve projekte prirodno i kulturno nasljeđe moraju promatrati kao povezane cjeline, posebno u vremenu kada se pitanje budućnosti mora sve više vezuje za zaštitu biodiverziteta, klimatske promjene i održivo korištenje prirodnih resursa.
„Bez zdravog mora nema tradicionalnog ribarstva, a bez ribara, njihovih znanja, običaja i iskustava gubimo važan dio identiteta Mediterana“, kazala je Đukić.
Izložba je, kako je navedeno, pripremljena i u susret Danu obale Mediterana, koji se obilježava 25. 9., s ciljem da dodatno ukaže na značaj očuvanja mediteranske obale i morskog ekosistema.
Autor izložbe i kustos Pomorske zbirke Dražen Jovanović kazao je da je fokus postavke na sitnoj plavoj ribi, prije svega sardeli i inćunu, ali da je njena tema zapravo mnogo šira – od ishrane i ekonomije do načina života i kulturne baštine ljudi koji su generacijama živjeli od mora.
„Plava riba nije sama po sebi neka biološka kategorija. Ona, u stvari, predstavlja skup više ribljih vrsta koje se svojim karakteristikama, prije svega bogatstvom omega masnih kiselina, koje su izuzetno blagotvorne za čovjekovo zdravlje, izdvajaju od drugih riba“, objasnio je Jovanović.
Povijest sitne plave ribe neraskidivo je vezana za mediteranske zajednice, pa izložba priču o ribolovu promatra preko granica pojedinačnih država. Jovanović ističe da zajedničko more povezuje ljude različitih kultura i vjera, od istočnog Mediterana do sjeverne Afrike i od Iberijskog poluotoka do Jadrana.
Poseban segment izložbe odnosi se na tradicionalne načine ribolova i znanja koja se prenose generacijama. Upravo taj dio baštine, ocjenjuje Jovanović, danas se nalazi pred novim izazovima.
„More možda posmatramo više kao neku vrstu izvora, odnosno čak izvora zarade, a u suštini ono je bilo i ostalo izvor života. Na nama je da taj izvor ne presuši“, poručio je autor izložbe.
Otvaranju je prisustvovao i Giuseppe Merlini iz San Benedetto del Tronta, talijanskog grada s dugom ribarskom tradicijom. Merlini se bavi proučavanjem ribarskog nasljeđa i zaštitom kulture izlova plave ribe kroz nematerijalnu kulturnu baštinu.
Otvarajući izložbu, Merlini je ukazao na značaj suradnje zajednica s obje strane Jadrana.
„Jadransko more je more koje nas ujedinjuje i zapravo, zajedno treba da valorizujemo sve razlike i sličnosti koje nas povezuju“, kazao je Merlini.
Njegovo sudjelovanje dio je šire suradnje koja povezuje Tivat s talijanskim ribarskim sredinama, a razgovor o sličnostima i razlikama u razvoju ribarstva bit će nastavljen kroz panel-diskusiju posvećenu ovoj temi.
Izložba „sitna riba, VELIKO MORE“ tako ne govori samo o jednoj grupi morskih vrsta. Kroz ribarsku svakodnevicu, predmete, znanja i običaje, ona otvara pitanje što ostaje iza tradicionalnog načina života i koliko je očuvanje mora istodobno i pitanje očuvanja kulturnog identiteta zajednica koje su s njim neraskidivo povezane.
Projekt je realiziran uz stručnu podršku Instituta za biologiju mora Crne Gore, uz podršku Turističke organizacije Tivat.