Za ljubitelje jazz glazbe JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor organizira koncert brazilskog virtuoza na gitari Adriana Trindadea. Trindade je sudjelovao  na brojnim festivalima u Londonu, Amsterdamu, Minhenu, Pragu, a tijekom svjetske turneje svirao je  u 54 zemlje Europe. Prvi put je u Crnoj Gori, a od zemalja okruženja nastupao je u Sarajevu, Mostaru i Skoplju. Bogatu karijeru krunisao je sa 6 snimljenih CD - a  i 2 DVD - a. Koncert je na programu 15. 10.,  od 20 sati i bit će u glazbenoj dvorani  kotorskog Kulturnog centra.

U današnjoj emisiji  „Bokobran“ ugostili smo odvjetnicu i povjesničarku prava Mirjanu Blagojević. Povod  razgovora je njena monografija “Pod okriljem Svetog Nikole i Svetog Vlaha: Pomorsko pravo u Kotoru i Dubrovniku po odredbama njihovih statuta“, koju su krajem 2020. objavili izdavačka kuća HeraEdu iz Beograda i Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca na Moru. 

Publicista i teoretičar medijske kulture Željko Rutović je, odlukom osnivača, izabran za predsjednika Programskog odbora časopisa Komun@.

Tokom radne karijere Rutović je obavljao dužnosti pomoćnika sekretara Sekretarijata za informisanje Vlade, pomoćnika ministra kulture za medije i direktora Direktorata za medije u Ministarstvu kulture.

Takođe, Rutović je obavljao dužnosti predsjednika Programskog odbora NJP Pobjeda, kao i predsjednika Odbora za medijsko praćenje referendumske kampanje (2006), obrazovanog odlukom Skupštine Crne Gore.

Povodom XXI. izdanja “Sedmice italijanskog jezika u svijetu“, koja je ove godine posvećena Danteu Aligijeriju, Veleposlanstvo Republike Italije u Podgorici i Zajednica Italijana u Crnoj Gori predstavljaju izložbu fotografija pod naslovom „Da s neba zemlji čudo pokaže“ - Italija u očima Marka Korsa.

U emisiji „Glas domovine“   Prvog programa HRT – a, emitiranoj 28. 9., imate priliku poslušati razgovor s predsjednikom Hrvatskog nacionalnog  vijeća Zvonimirom Dekovićem, koji se osvrnuo na probleme hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori.

Je li ovakvome sustavnom negiranju viševjekovne opstojnosti poglavito možemo pronaći uzroke u ruiniranom identitetu, svestranoj puzajućoj asimilaciji, kroatofobiji i višedesetljetnim migracijama stanovništva!?

Nezaustavljiv proces razbaštinjenja, fragmentiranja, rastakanja i korijenitog odnarođivanja od  grandiozne duhovne tradicije Katoličke Crkve (baštine otaca i predaje starih), hrvatskog naroda i drugih subaštinika tih spiritualnih kršćanskih vrednota, ali i suvremenih tekovina države Crne Gore

JU Kulturni centar „Nikola Đurković" Kotor organizira promociju zbirke kratkih priča „Atropa Belladonna",  autora Dragića Rabrenovića, u četvrtak, 14. 10., u press dvorani,  s početkom u 19 sati i 30 min. Dragić Rabrenović je pisac fantastike, prvi crnogorski dobitnik europske nagrade za nove autore "Chrystalis Award," koju dodjeljuje Europska konvencija za znanstvenu fantastiku. Rabrenović je zastupljen s više od 20 priča u festivalskim zbirkama i antologijama u regiji. Organizator je Regionalnog festivala fantastične književnosti "Refesticon“.

Kao središnji dio manifestacije Štorija o galiji Cristo Ressussitato, u sklopu programa međunarodne kulturne suradnje, koju već deset godina zajednički provode gradovi Krk-Centar za kulturu grada Krka i Kotor-Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru, 8. 10., u Galeriji Decumanus, otvorena je izložba Lav sv. Marka - simbol Serenissime, predstavljen u umjetnosti grada Kotora u realizaciji Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, čija je autorica muzejska savjetnica, povjesničarka  umjetnosti Radojka Abramović.

Škola vokalnih vještina - pop, jazz, rock glazbe i mjuzikla, koju će voditi Natalija Knjažinskaja – pjevačica i kompozitorica, profesorica na Ruskoj muzičkoj akademiji „Gnjesin“ počet će s radom u kotorskom Kulturnom centru.

Postoje sretni i nesretni ljudi. Kako ih možemo prepoznati? I, možemo li uopće? Naravno, ne možemo prodrijeti u čovjekovo srce i otkriti njegove dubine, ali stablo nečijeg života možemo prepoznati po plodovima koji su nam očiti (i koje često “jedemo”). Kada ja na dar dobijem jedan od plodova kojim rađa nečiji život, to mi daje za pravo misliti i zaključiti je li taj tko rađa tim plodom sretan ili nesretan. Koji je to plod?