Dana 9. svibnja rimska Crkva proslavlja blagdan prijenosa relikvija sv. Nikole, biskupa iz Mire ( danas Turska ), u franački odnosno normanski grad Bari (Italija) . Dogodilo se to 9. V. 1087. godine. Ovaj je blagdan utemeljio papa Urban II. 1089.god.
Osobito se svečano, u narodu nazvani proljetni sveti Nikola, proslavlja na istoimenom otoku koji se nalazi oko 800 metara južno od zidina grada Budve.
Prilikom službenog posjeta predstavnika hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori gradu Zadru, povodom blagdana Gospe Loretske, zadarsko Sveučilište doniralo je vrijedna izdanja knjiga Domu kulture „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi.
Donacija obuhvata knjige iz područja arheologije, psihologije, filozofije, povijesti, lingvistike i mnoge druge.
Povodom imenovanja novog predsjednika HGD-a, čestitku je uputio i predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća CG, koju u cijelosti prenosimo:
Poštovani gospodine Brguljan,
srdačno Vam čestitam na izboru za predsjednika Upravnoga odbora Hrvatskoga građanskog društva Crne Gore.
Iskreno vjerujem da ćete dužnost predsjednika HGD-a izvršavati s izuzetnom posvećenošću i predanošću.
Proslava svetkovine bokeljskog sveca Leopolda Bogdana Mandića, bit će upiličena u njegovom rodnom gradu Herceg Novom, sutra 12.svibnja.
Svete mise služit će se po sljedećem rasporedu:
u 8 sati - u crkvi sv.Leopolda - misu predvodi župnik, don Benjamin Petrović
u 10 sati - u crkvi sv.Jeronima - misu predvodi msgr. Ilija Janjić, biskup
u 18 sati - svečana Večernja misa u crkvi sv.Leopolda, predslavi don Mato Karamatić, župnik iz Cavtata
Povodom novog izbora predsjednika Hrvatskog građanskog društva Crne Gore, predsjednik HKZ "Dux Croatorum" uputio je Društvu čestitku koju vam u cijelosti prenosimo:
Poštovani gospodine Brguljanu,
iskreno Vam čestitam na izboru za Predsjednika Upravnoga odbora Hrvatskoga građanskog društva Crne Gore koje je u svojem trajanju postalo značajan čimbenik u društvenom životu Hrvata Crne Gore.
Na poziv prof.dr.sc. Vande Babić, profesorice Sveučilišta u Zadru, te gospodina Enija Grdovića, predsjednika Društva zadarskih Arbanasa, Zvonimir Deković, predsjednik i Vladimir Marvučić, dopredsjednik Hrvatskoga nacionalnog Crne Gore su od 7. do 9. svibnja boravili u službenom posjetu gradu Zadru. Profesorica Babić, rodom Bokeljka, već više od desetljeća na zadarskome sveučilištu s iznimnim uspjehom drži studijski kolegij „Hrvatska kultura i književnost Boke kotorske“.
Majčin dan je blagdan u čast majki i majčinstva koji se u većini zemalja obilježava svake godine druge nedjelje u svibnju.
U zapadnom svijetu uspostavljen je u 20. stoljeću.
Majčin dan ima svoje korijene u engleskom i američkom pokretu žena. Amerikanka Ann Maria Reeves Jarvis godine 1865. organizirala je Mothers Day Meetings gdje su majke mogle razmjenjivati ideje o aktualnim pitanjima.
Poznati hrvatski glazbenik Tony Cetinski nastupio je sinoć u kotorskoj diskoteci „Maximus“, te zagrijao atmosferu uz zvuke novih i starih hitova. Cetinski je rado viđen gost naše publike, čije je glazbene apetite zadovoljio u potpunosti energičnim nastupom kao i uvijek. S njim smo razgovarali o budućim glazbenim planovima, kao i o glazbenoj sceni u Hrvatskoj. Dio atmosfere vam prenosimo na fotografijama, a više poslušajte u audio – zapisu.
Blagdan je Gospe Loretske, odnosno čudesnog prijenosa nazaretske kućice iz Nazareta preko Trsata u Loreto 1291. godine. Mnogi od nas znaju za veliko marijansko svetište u Loretu u Italiji. Onamo još i danas hodočaste brojni vjernici. Svetište su pohodili i brojni sveci: sv. Brigita, sv. Ivan Kapistran, sv. Karlo Boromejski, sv. Franjo Ksaverski, sv. Petar Kanizije, sv. Franjo Borgija, sv. Fidelis, sv. Alfonz Liguori, sv. Alojzije, sv. Josip Benedikt Labre i sv. Mala Terezija. Svetište Loretske Gospe pohodio je 4. listopada 1962., tjedan dana prije početka II.
Naziv poetskog performansa pulskoga teatra DR. INAT - „Ja samo želim da me noćas netko voli" održao se sinoć u Domu kulture „Josip Marković" u Donjoj Lastvi. Kazivali su se stihovi ponajboljih hrvatskih i svjetskih pjesnika koji su pisali o ljubavi, među kojima su: Ana Ahmatova, Sergej Jesenjin, Pablo Neruda, Vesna Parun, Federico Garcia Lorca, Slavko Mihalić, Enes Kišević, Antun Branko Šimić, kao i poznati fragment iz starozavjetne „Pjesme nad pjesmama“.