Iz tiska je izišao dvobroj Hrvatskoga glasnika 190/191, koji na više od stotinu stranica donosi presjek najzanimljivijih događaja iz društvenog i političkog života Republike Hrvatske i Crne Gore.
Glasilo Hrvata Crne Gore objavljuje ekskluzivni intervju s prof. dr. sc. Vandom Babić Galić, posebnom savjetnicom hrvatskoga ministra vanjskih i europskih poslova, koja govori o položaju ovdašnjega hrvatskog naroda te otvorenim pitanjima koji opterećuju dobrosusjedske odnose Crne Gore i Hrvatske.
Tradicionalna sportska manifestacija, koja doprinosi promociji bućarskog sporta i Olimpijade kao autohtonog proizvoda Tivta, tradicije i običaja, života i mediteranskog duha grada. Prvenstveno je namijenjena lokalnom stanovništvu, ali iz godine u godinu privlači sve veći broj turista. Manifestacija koja daje jedan poseban pečat ovom gradiću, jednu notu, uvijek rado pjevanu. Ona koja znači mnogo više od same igre i pravila, srž samog događaja su zapravo, druženje, zabava, puna trpeza.
Druga po redu regata latinskog jedra - Vjera, jedrit će se u subotu, 6. 7., u Luštica Bay -u. Bit će to još jedna prilika da crnogorski jedriličari, entuzijasti i čuvari tradicije, u mediteranskom ambijentu nastave druženje i snaženje latinskog jedrenja kao autentične vrijednosti Jadrana. Regata počinje u 15:00 h.
Osim smotre i revijalne regate tradicionalnih brodica, posjetitelji će moći uživati u bazaru domaćih proizvoda, postavci umjetničkih slika i starih fotografija na otvorenom i zabave se na koncertu klape Jadran iz Tivta.
Bokeljska Udruga Muzičara A capella Tivat nastavlja sa svojim nastojanjem da promovira klapsku pjesmu i čuva od zaborava tradiciju višeglasnog a cappella načina pjevanja. Naime, kao treći po redu veliki projekt ove mlade Udruge, sačinjene od nekolicine entuzijasta i zaljubljenika u ovaj glazbeni izričaj, a u okviru Festivala mediteranskog teatra Purgatorije 2024., u suradnji s Centrom za kulturu Tivat, Udruga organizira koncert Klape Cambi. Koncert će se održati 6.7., u 22 sata, na Ljetnoj pozornici u Tivtu.
Proteklog vikenda, u subotu, 29. lipnja, održan je prvi Regionalni glazbeni festival „ Biser Jadrana“ u organizaciji NVO „ Delić koji nedostaje“, čiji je direktor i idejni tvorac crnogorski glazbenik Bojan Delić. Na ovogodišnjem prvom festivalu sudjelovalo je 25 glazbenika iz Crne Gore, Hrvatske, Srbije, BiH i Makedonije.
Glavne nagrade „ Zlatni biser“, „ Srebrni biser“ i „ Bronzani biser“ , kao i novčane nagrade natjecateljima je uručio predsjednik Općine Tivat Željko Komnenović.
Burno je jučer bio u Skupštini Crne Gore i očigledno je da se strasti ne smiruju. Nakon što je parlamentarna većina izglasala Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, Dahau i Mauthausenu počele su štetne posljedice za crnogorski europski put. Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel otkazao je posjet Crnoj Gori, iako je nedavno izrazio želju da dođe u našu zemlju i obrati se zastupnicima Skupštine Crne Gore. Na početku jučerašnjeg zasjedanja uslijedila su proceduralna reagiranja, a za riječ se javio i Adrijan Vuksanović, što možete pogledati:
„Muške rabote i ženske stvari u neodoljivom ambijentu Đurđevog brda. Mjesto, gdje fešti nema kraja, mjesto koje sve generacije spaja. Mjesto za veselje, ćakule, sport, kulturu, mjesto za svaku uru. Dobrodošli na Muške rabote i Ženske stvari, Đurđevo brdo odabir je pravi. Pozorište, muzika, sajam antikviteta, da ne svratite bila bi prava šteta. Domaći proizvodi, veče od piture, Bokeške botunade, priganice da se svi zaslade.Uz sve to muzika od koje je ispunjena duša, o brodet da se kuša.
Eko centar Delfin i ove godine je dio kampanje „Svaka limenka se računa“.
JU Muzej i galerija Tivat uz pokroviteljstvo Općine Tivat objavila je Javni poziv za novoustanovljeni "Tivatski likovni salon Pean - Sindik".
Poziv je otvoren za slikare ex YU regiona, od 1. 3. do 1. 8.
JU Muzej i galerija Tivat već dugo radi na poboljšanju kako muzejskog tako i likovnog života ustanove.
Već dugo planiram napisati tekst o Mladenu-Macu Proročiću, čovjeku koji je 1991-1992. godine u kao čuvar u logoru Morinj, spašavao zarobljene hrvatske civile od progona, mučenja i sigurne smrti. Njegova hrabrost i čovječnost ostali su trajno upisani u sjećanjima mnogih kojima je pomogao u tim teškim vremenima. Zašto baš sada pišem ovaj tekst? Najnoviji događaji, uključujući i rezoluciju o Jasenovcu, podsjetili su me na važnost osvrta na taj period naše istorije, ali i na one istinske heroje bez kojih Crna Gora ne bi bila i nikada neće biti ista.