Vijesti

Hrvatska građanska inicijativa svim Hrvaticama i Hrvatima u Crnoj Gori čestita Dan hrvatskog naroda. Ponosni smo što smo sudjelovali u donošenju Zakona o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola na osnovu kojeg smo ostvarili pravo da se danas u Kotoru i Tivtu vijori, uz crnogorsku i hrvatska zastava.

Obilježavamo ovaj praznik na spomen 13. siječnja 809. godine i dolaska moći sv. Tripuna u Kotor. Potvrda je to našeg povijesnog kontinuiteta, ali i nacionalnog vitaliteta suvremene generacije Hrvata u Crnoj Gori.

Danas se u Crnoj Gori obilježava 13. januar Dan hrvatskog naroda u Crnoj Gori. Kroz dugu, bogatu i slavnu istoriju Hrvata u Crnoj Gori ovo je dan koji u multikulturalnoj dimenziji savremene države ima posebnu dubinu i značaj. Kroz istoriju stvaranja i nastajanja Crne Gore, Hrvati su dali svoj veliki i nesebičan doprinos. Kroz različite segmente kulture, istorije, tradicije, običaja, foklora, književnosti, razvoja privrede, industrije, obrazovanje brojni su Hrvati svojim radom i doprinosom ispisali najljepše stranice istorije.

Hrvatsko nacionalno  vijeće Crne Gore upućuje srdačne čestitke svim pripadnicama i pripadnicima hrvatskoga naroda u Crnoj Gori povodom Dana hrvatskoga naroda u Crnoj Gori.

Dana 13. siječnja obilježava se po treći puta ovaj veliki dan za Hrvate u Crnoj Gori,  a po prvi puta uz cjelodnevni program.

Povodom novonastale situacije vezane za uklanjanje Male scene Centra za kulturu, danas je održana press konferencija. Na početku, nazoćnima se obratila v.d. direktorice Centra za kulturu Tivat Dijana Sindik.

 „Smatramo da je to jedna velika opstrukcija razvoja kulture grada, turističke ponude i naravno rušenje jedne internacionalne institucije, koja se gradila godinama, u jednom malom mjestu kraj mora“ – rekla je Sindik.

Sudionice radionica koje već četvrti  mjesec organizira  NVO Mare Mare, u okviru projekta “Stari zanati čuvari kulturne baštine”, sada uče  heklati( kukičati) ili samo unapređuju tehnike koje su znale od ranije. Planiraju  izrađivati   ukrasne i upotrebne predmete za domaćinstvo.

Trinaesti siječanj  je  izabran  za Dan hrvatskog naroda u Crnoj Gori, u spomen na dan kada su moći Sv. Tripuna 809. godine prenesene iz Carigrada u Kotor. Vijorenje zastave  hrvatskog naroda uz crnogorsku, 13.1., predstavlja za hrvatski narod u Crnoj Gori prije svega ponos, dokaz zajedništva i opstojnosti hrvatskog naroda na ovim prostorima. Program proslave Dana hrvatskog naroda će se održati u petak, 13.1., a počet će svetom misom, u 10 sati,   za domovinu i hrvatski narod u Crnoj Gori, u katedrali sv. Tripuna.

Početak milenijuma obilježen je fenomenom populizma, koji nije poštedio gotovo nijednu zemlju u različitim kontekstima i pojavnim oblicima, te otuda ne mali broj autora smatra početak 21. vijeka zlatnim dobom populizma. Naime, vidjevši prazan prostor na terenu klasičnih političkih partija populisti su se u već dužem periodu nametnuli širom Evrope kao dominantna politička snaga. Istraživanja pokazuju da su populističke partije u Evropi utrostručile podršku u poslednjih dvadeset godina.

Uvijek kad dođe glas da se neka pozorišna scena gasi, doživljavamo to sa velikom tugom.

Naši mladi crnogorski glumci i reditelji, boreći se za svoj prostor i svoju umjetnost, u stanju su da igraju i u bivšim hangarima vojske, napuštenim skladištima, pa i privatnim stanovima, održavajući svoju umjetnost živom i nadajući se da će jednom zaigrati na sceni CNP-a ili Zetskog doma, KIC-a ili budućeg Gradskog pozorišta. I umjesto da se raduju otvaranju neke nove scene, sad strahuju od gašenja jedne od najljepših scena u Crnoj Gori.

DAROVNICA

Hrvatskomu narodu u Crnoj Gori

Ostatku ostataka nekadašnje  crvene* Hrvatske

I svim Crnogorcima katolicima i pravoslavcima

I svim bezvjercima i agnosticima

Svima ljudima dobre volje u crnogorskoj državi

Bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost

Osobito radiju DUX s najboljim namjerama

U povodu 13. siječnja

Dana objedinjavana hrvatske nacionalne manjine 

Dana vjere u budućnost crnogorske države

Darujem ovaj izbor iz buduće znatno obsežnije knjige zvonina

Quot capita, tot sententiae kaže latinska izreka.

Dolaskom na mjesto direktorice JU Muzej i galerija Tivat, komisija je sačinila zapisnik o zatečenom stanju, gdje fotografije Atrijuma i unutrašnjosti Kule ne prikazuju sliku muzeja, kakva treba da se vidi u javnosti, a pogotovo ne posjetioci muzeja.