Koncert Gradske muzike Kotor održat će se u utorak, 13. 7. na pjaci Svetog Tripuna u Kotoru, s početkom u 21 sat.
Gosti koncerta: Gradski zbor Kulturnog centra Nikola Đurković.
Organizator je Gradska muzika Kotor, suorganizator TO Kotor, a pokrovitelj Općina Kotor.
„U Mediteranskim obalama, ciklusu radova koji je nastao 2018. godine, Slovinić se vraća do sopstvenih početaka – Kotora i Budve, gdje je rođen i gdje je proveo rano djetinjstvo. Stvaralački postupak Slovinića je studiozan i kompleksan: u njegovom stvaralaštvu nije prisutan samo likovni, već i literalni, arhitektonski i tekstualni aspekt. Zato u prvom sloju njegovih radova, koji su rađeni tehnikom gvaš na akvarel papiru, možemo primijetiti pejzaže mediteranskih obala; dajući nam slobodu tumačenja i proučavanja.
U srijedu, u Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Kotoru, s početkom u 20 sati, održat će se promocija knjige Dvije trećine, autora Adrijana Vuksanovića. O ovoj pjesničkoj zbirci govorit će Neven Staničić, direktor Centra za kulturu Tivat, Pavle Goranović, nekadašnji ministar u Vladi Crne Gore, pjesnik i filozof, dr. sc. Milan Bošnjak, književnik i savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu u Središnjem uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a na koncu večeri publici će se obratiti i sam autor.
Izložba likovnih radova akademske slikarice Dušice Ivetić „Bez naziva“, bit će otvorena u srijedu, 7. 7., u 20 sati u Galeriji solidarnosti u Starom gradu.
Dušica Ivetić je rođena 1981. godine u Kotoru. Diplomirala je i magistrirala slikarstvo na Akademiji lijepih umjetnosti u Firenci, a doktorirala digitalnu umjetnost na Univerzitetu umjetnosti u Beogradu.
Izložba pod nazivom „Mediteranske obale“ Slobodana Boba Slovinića održat će se 6.7., u Muzeju i galeriji Tivat, s početkom u 21 sat.
Slobodan Bobo Slovinić rođen je 1943. u Budvi. Diplomirao je 1966. na Akademiji za primijenjene umjetnosti u Beogradu. Prvi put se predstavio na grupnoj izložbi u Umjetničkom paviljonu u Podgorici 1961. godine Prvu samostalnu izložbu priredio 1965. u Modernoj galeriji u Podgorici. Do sada je imao preko 60 samostalnih i više od 400 grupnih i kolektivnih izložbi u našoj zemlji i inozemstvu.
Luštica Bay organizira Umjetničku koloniju od 5. do 12. 7., okupljajući sedam mladih crnogorskih umjetnika, koji će tijekom sedam dana stvarati umjetnička djela u zadivljujućem ambijentu ovog integriranog naselja. Grupa umjetnika, sastavljena od četiri slikara i tri kipara, postavit će svoje slike i skulpture širom dijela Marina Village. Na ovaj način će cjelokupno okruženje naselja biti obogaćeno novim umjetničkim sadržajima. Svi radovi će biti zadržani u sklopu instalacije, dajući sofisticirani umjetnički pečat arhitektonskom dizajnu kompleksa Luštica Bay.
U čast jedne od najznačajnijih predstavnica glazbene umjetnosti u regiji, Darinke Matić Marović, Međunarodni festival KotorArt Don Brankovi dani muzike je, uz podršku obitelji Marović, uspostavio bijenalnu nagradu s njenim imenom. Odlukom žirija, prva nagrada je pripala dirigentici, prof. dr. Dragani Jovanović.
Ispitna kazališna predstava studenata druge godine glume Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja, “U plamenu strasti”, po tekstu Ivana M. Lalića, bit će izvedena u organizaciji Centra za kulturu Tivat na Ljetnoj pozornici u petak, 2.6., s početkom u 21:00h.
Komedija u sedam lica i sedam slučajno isprepletenih života preispituje nesigurnosti i paradoksalne patologije malih ljudi te stavlja čovjekovu nesigurnost u središte namjerno izazvanih nesreća.
JU Pomorski muzej Crne Gore u petak, 2. 7., u 20 sati organizira otvaranje izložbe ,,Nikola J. Zec – kapetan od mora”.
Na izložbi će govoriti: Andro Radulović – direktor muzeja, Ilija Mlinarević – autor izložbe i Asja Zec – donatorica Legata kap. Nikole J. Zeca.
Izložba prati život Nikole J. Zeca kapetana duge plovidbe od Cetinja gdje je rođen, preko Pomorskog tehnikuma u Kotoru do plovidba na riječkoj Jugoliniji i splitskoj Jadranskoj slobodnoj plovidbi.
Postojala je, u priči Iva Andrića, jedna ovčica pod nazivom Aska, ovčica koja je (kao i Šeherzada u priči Hiljadu i jedna noć), svojim umijećem uspjela da spasi svoj život i otrgne se od kandži smrti. Iako, pri spomeni ovce, uvijek mislimo na naivnu i glupu životinju (često znamo i čovjeku nadjenuti te osobine, pa kažemo „ovca za šišanje“), ova priča ipak dokazuje da ona to zapravo nije.