Barbieri je rođen 1950. u Splitu, a maturirao je na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu gdje je i studirao na Filozofskom fakultetu.

U akademskoj godini 2018./2019., donošenjem posebne upisne kvote za studente pripadnike hrvatske nacionalne manjine i hrvatskoga iseljeništva, prvi je put ispunjen jedan od najvažnijih zahtjeva u području obrazovanja i znanosti naših sunarodnjaka koji žive izvan Republike Hrvatske, kao i jedan od zaključaka Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
 

Maturanti tivatskih srednjih škola, Srednje mješovite škole „Mladost“ i Muzičke škole Tivat, na Pinama su točno u podne izveli svečani maturski ples kvadrilu.

„Tivat se nalazi u najljepšem zalivu svijeta, a Pine su najljepša riva na Mediteranu. Zahvaljujući vama, danas je Tivat zaista središte ljepote i vjerovatno najljepši grad u Evropi“ – rekao je predsjednik Općine Tivat Željko Komnenović pozdravljajući tivatske maturante.

Rakočević je rođen 1962. godine u Mojkovcu. Osnovnu školu završio je u Mojkovcu i Titogradu (Podgorici) gdje je završio i srednju školu. Diplomirao je srpskohrvatski jezik i jugoslovensku književnost na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, gdje je pohađao i postdiplomske studije na Odsjeku za književnost. Završio je i smjer Opšteg novinarstva na Jugoslovenskom institutu za novinarstvo u Beogradu.

Povodom Dana neovisnosti Crne Gore, matine koncert Glazbeno-prosvjetnog društva Tivat održat će se 21. svibnja, na Pinama,  s početkom u 11 sati, pod dirigentskom palicom Nevile Klakor.

Ovogodišnja dobitnica nagrade "Andrija Maurović" za životno djelo za izniman doprinos hrvatskom stripu je Helena Klakočar koja se stripom bavi duže od četiri desetljeća, a nagrada će joj biti uručena u četvrtak, 21. svibnja u Zagrebu na promociji njezine strip-slikovnice „Veliko putovanje“.

U obrazloženju se navodi, između ostalog, kako Helena Klobučar, da kojim slučajem nije ništa napravila na polju stripa, osim „Nemirnog mora“ zavrijedila bi nagradu koja nosi ime najvećega hrvatskog strip-umjetnika. 

Novo rađanje zore i dana, trenutak u kojem tama nestaje, a svjetlost izranja iz nje, dok se život prvi put otvara prema svijetu – tako bismo opisali poimanje lokvanja koje proizlazi iz istočnih tradicija. Izranjajući iz mutne vode, on nije samo prikaz ljepote, nego i ideja duhovnog preporoda, mogućnost da se iz kaosa rodi red, iz prljavštine čistoća, a iz noći novi početak. U zapadnoj tradiciji lokvanj simbolizira čednost, čistoću i neporočnost. Ovaj cvijet, i na Istoku i na Zapadu, nosi pozitivnu simboliku te povezuje dvije simboličke ideje: rađanje svjetlosti i očuvanje čistoće.

Pri spomenu lovora, većina će ga najprije povezati s gastronomijom – kao dodatak kulinarskim delicijama, osobito na našim prostorima, gdje su grah ili gulaš gotovo nezamislivi bez lovorova lista koji im daje prepoznatljiv „štih“. Ipak, mnogo prije nego što je pronašao svoje mjesto u kuhinji, ovaj skromni list stekao je status jednog od najmoćnijih simbola u povijesti umjetnosti, predstavljajući pobjedu, čast, mudrost i besmrtnost.

U spomen na veliku pobjedu nad Turcima 15. svibnja 1654. godine, kada su Peraštani obranili svoj grad od nadmoćne turske vojske, danas je u Perastu obilježen Zavjetni dan Peraštana – Gospa Peraška.

Program proslave započeo je defileom Bokeljske mornarice i Gradske muzike Kotor do mjesnog groblja, gdje je položeno cvijeće na spomenik bivšem admiralu Vladislavu Brajkoviću. Nakon toga ispred crkve sv. Nikole odigrano je Kolo Bokeljske mornarice, a potom je u crkvi sv. Nikole služeno svečano misno slavlje koje je predslavio kotorski biskup mons. Mladen Vukšić.