Odgovor Dekovića Lukoviću

Odgovarajući na tekst objavljen na portalu IN4S, a gdje dopisnik iz Donje Lastve, Siniša Luković konstatira da smo gospodin Adrijan Vuksanović i ja dio organizirane kriminalne hrvatske zajednice, tvrdim da je Siniša Luković upravo našao adekvatan prostor iz kojega se jedino relevantno može javljati. Ipak, moram pohvaliti vlasnika portala IN4S kako znalački prepoznaje frustriranost dopisnika, koji nikada neće postati novinar, nazivajući ga u komentarima najboljim jugoistočnim novinarom, a sve u cilju da se oslobodi njegov ego koji je zarobljen u osobnom saznanju ograničenosti.

Dokumentarni filmovi mijenjaju naš svijet na suptilnije načine

Autorka kratkog aktivističkog, dokumentarnog filma , Milena Đukić, za “Vijesti” otkriva da je njeno ostvarenje nastalo jer je u moru loših vijesti željela da ukaže na nešto dobro

Dokumentarni film “Laudato Si i psi”, Milene Đukić, prikazan je u okviru 16. Smotre kratke video-forme, koja je krajem decembra održana u Podgorici, uz kratke aktivističke filmove “Sirovo” Katje Jovanović, “Tarik” Danice Kovačević i “Otisak mladosti” Tare Simović, a koji su snimljeni kao rezultat filmske radionice aktivističkog dokumentarnog filma koju je održao Mladen Ivanović.

HGI – Čestit Božić svim pravoslavnim vjernicima!

Svetkovina Božića koju danas proslavljaju kršćani, računajući vrijeme po Julijanskom kalendaru, prigoda je za zajedništvo, jer vrijednosti ovoga blagdana su univerzalne i u svakom vremenu prisutne. Čestitajući svim pravoslavnim vjernicima u Crnoj Gori Božić, želimo da realnost rođenja Isusa Krista, bude ohrabrenje i nadahnuće u izgradnji ambijenta uvažavanja i tolerancije, što jeste istinska snaga i pojedinca i društvene zajednice.

Neka ovogodišnja proslava Božića protekne u duhovnom miru i slozi sa svim ljudima dobre volje. 

Čestit Božić svim pravoslavnim vjernicima!

Za 90. rođendan dobila papin blagoslov

Jane Počanić najstarija mještanka Kavča u opštini Kotor, za 90. rođendan dobila je blagoslov od pape Franja. Baka Jane ostala je vedrog duha uprkos životnim teškoćama, a posebno plijene njeni stavovi koji pozivaju na poštovanje među ljudima i ukazuju da razlike mogu biti samo prednost. Ona kao Dalmatinka bila je lijepo dočekana u Boki, a kao katolkinja molila se i u pravoslavnoj crkvi.

Zahvala i donacija kotorskom medicinskom osoblju

Klub dobrovoljnih donora krvi OO Crveni krst Kotor, Hrvatsko nacionalno vijeće i Hrvatska građanska inicijativa, čestitali su Božić i Novu 2022. godinu kotorskim medicinskim radnicima simboličnim majicama s logom Kluba dobrovoljnih donora krvi OO Crveni krst Kotor, prigodnim čestitkama za kompletno medicinsko osoblje i inhalatorom za potrebe bolnice, kao znak iskrene zahvale za njihova zalaganja u ovim teškim vremenima zahvaćenim pandemijom korona virusom.

Osobna imena spomenici su društvenih promjena. Znate li koja su najstarija hrvatska imena?

Osobna imena služe da bi se ljudi razlikovali, ali su i prvi spomenici u kojima se stoljećima odražavaju društvene promjene, pri čemu su muška imena tradicionalnija i podložnija pravilima nasljeđivanja, dok su ženska imena otvorenija za sve češće promjene.

Sukus je to teksta o hrvatskim imenima u društvenom kontekstu jezikoslovca Domagoja Vidovića, objavljena u novom broju časopisa Collegium Antropologicum.

Blagdan Sveta tri kralja

Blagdan Sveta tri kralja ili Bogojavljenje jedan je od najstarijih katoličkih blagdana. Prema događajima opisanim u Evanđelju po Mateju, tri su kralja ili mudraca “s Istoka”, prateći betlehemsku zvijezdu repaticu, došli u Jeruzalem pokloniti se novorođenom Isusu. Tri kralja zapravo su predstavnici poganskih naroda koje je Bog pozvao u svoje kraljevstvo, time što im je objavio rođenje Spasitelja i na taj način naznačuju da je on Spasitelj za sve ljude.

HGI - trafostanica je razvodno postrojenje, ne bogoslužbeni prostor

Kriza u funkcioniranju Skupštine Općine Tivat, uzrokovana gubitkom većine u lokalnom parlamentu, učinila je vidljivim unutarnji sadržaj tivatske vlasti. Simuliranje pomirljive politike, koja se bazira na rješavanju komunalnih pitanja bez aktualiziranja državnih i nacionalnih tema, bilo je neiskreno i prije koncerta na Ljetnoj pozornici, gdje se Dubrovniku, Kninu i Cetinju pjevalo u kontekstu kojem ne pripadaju, a sukladno nikad prežaljenim granicama Karlobag - Karlovac - Virovitica.