Vijesti

Svjetski dan knjige i autorskih prava, obilježava se  23. travnja, kao simbolični datum u svjetskoj književnosti, jer su toga dana 1616. umrli Miguel de Cervantes, William Shakespeare i Inca Garcilaso de la Vega,  a sama zamisao zasniva se na katalonskom običaju poklanjanja knjiga i ruža na dan Svetog Jurja. Istog su datuma rođeni ili umrli ugledni autori kao što su Maurice Druon, K. Laxness, Vladimir Nabokov… 

„U spomeničkom kompleksu crkve svetog Pavla ovih dana je započeto  ogledno spajanje fragmenata kamene plastike, koja je dio arheološke zbirke Istorijskog muzeja Opštinske javne ustanove “Muzeji” Kotor. Spajanje je od važnosti u cilju njenog očuvanja i prezentacije, a radi ga Vladimir Jablanović, konzervator-restaurator  i vajar iz Kraljeva koji već dugo radi na zaštiti kulturnih dobara, čak i u spomenicima pod zaštitom UNESCO-a. Među spojenim pločama nalazi se nadgrobna ploča Nikole Bolice iz 1668. godine na kojoj piše: “Bogu najboljem i najvećem.

Riba, more i mediteranski način života. Tri stvari koje je nemoguće zamisliti jednu bez druge. U našim pričama riba je zauvijek vezana za kulinarsku deliciju koja karakterizira Mediteran, ali i primorski život kraj mora. Uz te tri riječi, kroz naše misli često se prikazuju scene ribara s ponti,  do onih,  koji stoje nasred mora i vade vršu, ili onih koji strpljivo sjede u svojim barkama i čekaju kada će riba napokon da zagrize i upeca se na mamac. Najčešće se sjećamo priče Ernesta Hemingwaya “Starac i more”, ali i priče o zlatnim ribicama, koje ispunjavaju tri želje.

Izložba “Okom Tivćana” otvorena je sinoć u JU Muzej i galerija Tivat.

Nazočne je pozdravila direktorica JU Muzej i galerija Tivat mr.  Jelena Bošković,  koja je kazala da je umjetnost veza između vidljivog i nevidljivog, a publika je ta koja ima ulogu konzumenta umjetnosti. Kako kaže, fotografiranje je nekad bilo privilegija, a danas je svakodnevnica.

„Međunarodni Festival KotorArt Don Brankovi dani muzike pozivaju organizacije, udruženja, ustanove, kao i pojedince iz oblasti glazbene  umjetnosti da podnesu predloge za nagradu Darinka Matić Marović. U čast jedne od najznačajnijih predstavnica glazbene  umjetnosti u regiji, Darinke Matić Marović, Međunarodni festival KotorArt Don Brankovi dani muzike ove godine uspostavljaju nagradu sa njenim imenom, koja će biti dodijeljivana istaknutim umjetnicama za djela ili ostvarenja koja predstavljaju izuzetan doprinos razvoju muzičke umjetnosti na prostoru bivše Jugoslavije, kao i

Izložba “Okom Tivćana” upriličit će se u JU Muzej i galerija Tivat, u utorak 20. 4., s početkom u 19h.

Duga i zajednička povijest čovjeka i životinje vodi nas sve do prapovijesnog vremena kada započinje prva umjetnost, ali i prvi pisani trag koji je čovjek ostavio. Upravo taj pisani trag, čovjek je posvetio životinji, pokazujući nam jedinstveni odnos između čovjeka i životinje, čija svrha se ne ogleda samo u uzgoju, prehrani i znanstvenim istraživanjima, već i do kulture držanja životinja kao kućnih ljubimaca.

U današnjoj emisiji „Bokobran“ povjesničarka i teoretičarka umjetnosti Marija Saičić govori nam o načinima ukrašavanja čovjeka, odnosno o nakitu. Izvor podataka o nakitima i nošnjama su iz djela “Nakit u Crnoj Gori kroz vjekove” autora Vasilija Muja Spasojevića. Također, ova emisija je uvod u sljedeće emisije u kojima ćemo detaljnije s našim sugovornicima o dobrotskoj čipki, nakitu na prostoru Boke kotorske, kao i nakitu susjednih zemalja čija  su tradicija i kultura slične našoj.

Izvor: “Nakit u Crnoj Gori kroz vijekove”, Vasilije Mujo Spasojević, Pobjeda, Podgorica 2008.

Ogranci Matice hrvatske i u prošloj su, teškoj godini, obilježenoj epidemijom COVID-a 19, hrvatskoj kulturi dali više od 150 vrsnih naslova. Kako bi se pridonijelo valorizaciji izdanja ogranaka, predsjednik Matice hrvatske Stipe Botica u ime Matičina Predsjedništva dodijelio im je na Glavnoj skupštini Matice hrvatske za 2020. godinu, održanoj na sustavu Zoom 27. ožujka 2021, sedam Zlatnih i sedam Srebrenih povelja. Pritom je naglasio da se u izdanjima ogranaka, kao nezamjenjivim kulturnim sadržajima cjeline hrvatske kulture, ogleda snaga koju treba poštovati, podržavati i unapređivati.

Od najranijih vremena čovjek je ostavljao prve tragove o svom postojanju, dok je svoja iskustva bilježio je na zidovima pećina koje danas svjedoče o prapovijesnom čovjeku, ali predstavljaju i značajno civilizacijsko/kulturno otkriće.