ZŠHF je pod okriljem HMI-ja okupila polaznike iz 15 zemalja, a po prvi put sudjeluje i tamburaški ansambl KUD-a Klokotić iz Rumunjske
Svečano je otvorena Zimska škola hrvatskog folklora 2021. – prva u 58 godina u digitalnom obliku u virtualnom svijetu stvaralaštva i čuvanja hrvatske baštine.
Današnja gošća Radija Dux je Jasmina Bajo, koja od 2004. radi na mjestu bibliotekarke u Gradskoj biblioteci i čitaonici Kotor. Također je i predsjednica Udruženja bibliotekara Crne Gore. Kako je pandemija utjecala na rad biblioteke, kako su se prilagodili „novom normalnom“ te koji su projekti ipak realizirani usprkos svemu poslušajte u emisiji.
U Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci u utorak je predstavljen dio ostavštine vinkovačkog književnika iz razdoblja realizma Josipa Kozarca, koju je knjižnici poklonio Kozarčev praunuk, Velimir Šurina.
Ravnateljica Gradske knjižnice i čitaoinice Vinkovci Vedrana Lugić podsjetila je kako su rukopisi i radni stol Josipa Kozarca, koje je 1966. godine vinkovačka knjižnica otkupila, izgorjeli u Domovinskom ratu,1991. godine zajedno s cijelom zgradom tadašnje vinkovačke Gradske knjižnice.
“Na brdu Nisa Dionis je otkrio vino, zbog čega ga i danas najviše slave.”
Grčki Mitovi, Robert Grevs
Od ploda vinove loze, odnosno grožđa, nastaje piće čiji je intelektualni pandan svijet duše, kako kaže Bela Hamvaš u njegovoj knjizi koji je posvetio ovom piću-“Filozofija vina”. Grci smatraju da se kult vina od malog otoka Far raznio na sve strane svijeta te je grčki bog Dionis sa svojim vinom prihvaćen i na nebu.
Još od perioda antike, filozofi su se bavili shvaćanjem i estetikom umjetnosti iz čega nastaje: Mimesis-antički pojam koji u najgrubljem prijevodu predstavlja oponašanje stvarnosti u likovnoj umjetnosti. Upravo iz tog oponašanja stvarnosti nastajali su različiti likovni žanrovi, koji su kroz dugi niz vremenskih epoha prikazivani na različite načine, inovativnim tehnikama, a za razvitak novih likovnih pravaca nosi sa sobom svojevrsni prikaz ovih žanrova.
U današnjoj emisiji „Bokobran“ povjesničarka i teoretičarka umjetnosti Marija Saičić ugostila je multimedijskog umjetnika Stevana Lutovca.
U emisiji su, pored novih umjetničkih formi, razgovarali i o tome kako publika reagira na ovakvu vrstu umjetnosti, kao i što ona nudi publici.
Također, spomenuli su i njegov doktorski projekt “Vremevidac”, čiji trailer možete pogledati u videu.
I ove godine tri nagrade iz Fonda za kvalitet "Za odličan 5", koju dodjeljuje Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta, stiglo je u JU Muzička škola Tivat, točnije kod učenice Đuričić Lane – I. razred srednje škole, odsjek oboa i nastavnika Dapčević Valentine i Molčanov Oleksija.
"Sa neskrivenim emocijama, ponosni jer znamo da su nagrade rezultat velikog i dugotrajnog rada, ali sa obavezom da nastavimo istim putem ili još i bolje", izjavili su nastavnici Dapčević i Molčanov.
Na natječaju “Za odličan 5”, koje je raspisalo Ministarstvo prosvjete za dodjelu nagrada iz Fonda za kvalitet i talente u 2020. godini, za učenike i nastavnike, ovogodišnji dobitnici nagrada, iz JU OŠ „Narodni heroj Savo Ilić“ su Nikola Kovač učenik, 9. razreda i Dijana Milošević, profesorica matematike, članica Predsjedništva Hrvatske građanske inicijative.
"28.12.2020.izašla je iz štampe knjiga Romaničke crkve grada Kotora – Crkve i vjekovi, autorke Radojke Abramović, istoričarke umjetnosti Pomorskog muzeja u Kotoru. U knjizi je posle uvodnog teksta koji objašnjava pojam crkve vrlo iscrpno obrađen svijet srednjovjekovne kulture Kotora, šest romaničkih crkava koje su pozicionirane unutar starog kotorskog urbanog jezgra.
U časopisu „Literat“ su objavljeni, do sada neobjavljeni, tekstovi Pređe Vušovića, koji je rođen u Kotoru.
Časopis sadrži 32 autora sa svojim prilozima, raznih književnih stilova. Uredništvo potpisuju Ivana Lovrić Jović i Boris Njavro, naslovnicu je iznova osmislila, u skladu s danima koje živimo, Nora Mojaš, tehnički ga je osmislio i priredio Vinko Rožić, a iz svih tih priloga tek evo izdvajamo ponovno pronađene pjesme i zapise našeg Pređa, Predraga Vušovića, ali naravno i sve druge koji potvrđuju kako unatoč vremenima oko nas dubrovačka pisana književna riječ itekako živi.